Bolesti srca i krvnih sudova su najčešći uzroci smrti u svijetu. Svaki drugi čovjek umrijeće zbog koronarne bolesti i njenih komplikacija.
Nažalost, naši građani još uvijek ne idu na preventivne preglede, već se javljaju ljekaru kada je bolest već uznapredovala, tako da su očekivanja da će se i to promijeniti. Rana dijagnostika i otkrivanje bolesti u početnoj fazi je lakše za liječenje, jeftinije je i kraće traje.
Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarne bolesti srca (npr. srčani infarkt) i cerebrovaskularne bolesti kao što je moždani udar. Međutim to su istovremeno najpreventabilnije bolesti ove grupe, što znači da se kontrolom ključnih rizičnih faktora kao što je ishrana, fizička aktivnost, pušenje i krvni pritisak mogu smanjiti rizici za njihov nastanak.
Često srčani udar i šlog mogu biti prva manifestacija KVB, bez prethodno prisutnih simptoma.
Najčešći simptomi srčanog udara su:
bol ili nelagodnost u sredogruđub
bol ili trnjenje lijeve ruke, lijevog ramena, laktat
trnjenje donje vilice
bol u leđima (između plećki)
Takođe, osoba sa akutnim infarktom miokarda može imati osjećaj nedostatka vazduha i gušenje, mučninu, povraćanje, nesvjesticu, preznojavanje i bledilo.
Najvažniji faktori rizika za srčana oboljenja i šlog su:
nezdrava ishrana,fizička neaktivnostpušenještetna upotreba alkoholapovišen krvni pritisak (hipertenzija)povišene vrijednosti šećera u krvi (lat. diabetes mellitus)povišene vriednosti masnoće u krvi (hiperlipidemija)gojaznost (lat. obesitas).
Prisutnost ovih faktora rizika kod osobe, povećava rizik za razvoj infarkta srca, šloga, srčane slabosti i drugih komplikacija.
Oboljeli od kardiovaskularnih bolesti, kao i oni koji su pod visokim kardiovaskularnim rizikom (kao što su oboljeli od hipertenzije, dijabetesa, hiperlipidemije) zahtijevaju što ranije otkrivanje bolesti i djelovanje na postojeće faktore rizika kao i upotrebu adekvatne terapije.
Izvor: vijesti.me
Comments
Post a Comment